Odaberite odredište

Želite detaljnije informacije o mjestu:

Događanja

Cikloturizam

cikloturizam

Interaktivna karta

interaktivna karta

Vinske ceste

vinske ceste

HM rent-a-car

hm rent a car

TZ Osječko-baranjske županije

TZ Osječko-baranjske županije

Kopački rit 

rujan, 2017

Međunarodna noć šišmiša u Kopačkom ritu

U petak, 1.9.2017. u 17.30  h

U otvorenom paviljonu na našem Prijemnom centru u Kopačevu
obilježiti ćemo na zabavan  način  Međunarodnu noć šišmiša.

 

Male i velike posjetitelje očekuje bogat program u kojem ćemo naučiti puno o šišmišima i dobro se zabaviti: 

17.30h  video prezentacija o šišmišima i šišmiš-kviz za djecu

18.00h  predstava igraonice Moltonko: Šišmiš Eho i prijateljica Mici

18.30h  edukativno zabavna radionica:

             likovna radionica, izrada šišmiš-origamija, bojanje lica, crtanje naopačke, šišmiš gozba

19.30h  potraga za šišmišima u Kopačkom ritu vlakićem i brodom.

Program je besplatan za sve.
 

Međunarodna noć šišmiša održava se  pod okriljem EUROBATS sporazuma o zaštiti europskih populacija šišmiša. Time se podiže svijest javnosti o potrebi zaštite šišmiša. Naime, jedini leteći sisavci iznimno su ugroženi. Od 45 vrsta zabilježenih u Europi, neke su pred izumiranjem. U Hrvatskoj živi 35 vrsta i sve su strogo zaštićene Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim. U Kopačkom ritu do sada je zabilježeno 12 vrsta šišmiša, a očuvana priroda ovdje pruža im obilje hrane i siguran dom.

 

Iako je šišmišima  u osnovi imena riječ miš, s miševima nisu u bliskom srodstvu. Šišmiši  čine posebnu, izdvojenu skupinu unutar razreda sisavaca.

Sve Europske vrste šišmiša su  kukcojedi, a tijekom jedne noći mogu pojesti više tisuća kukaca.  U drugim područjima, šišmiši se hrane različitom hranom, od voća, sjemenja, kukaca, žaba, do krvi. Šišmiš -vampir živi samo u Srednjoj i Južnoj Americi i hrani se krvlju domaćih životinja.

Veličina šišmiša je vrlo različita. Raspon krila im je preko 1.70 m kod jedne vrste letipasa, do svega 30tak mm dužine (i 2 grama težine) kod jedne vrste malih šišmiša.  Tako se u skupini šišmiša nalazi najmanji danas živući sisavac, otkriven tek prije 15-ak godina.

Kod šišmiša fascinira njihov način orijentacije pomoću zvuka, tzv. eholokacija, koja se zasniva na činjenici da se zvučni valovi odbijaju od prepreka. Šišmiši stalno šalju i primaju određene zvukove koji omogućavaju stvaranje zvučne slike. Za šišmiše se često misli da su slijepi (otuda i naziv slijepi miš), ali oni zapravo imaju i dobar vid.

Činjenica da imaju samo jednog mladunca tijekom jedne sezone, čini ovu skupinu životinja tako osjetljivom, osobito zbog gubitka staništa uvjetovanog djelovanjem čovjeka i razvojem civilizacije. Razvoj je tako brz da gotovo ne postoje organizmi koji se mogu priviknuti na novonastale uvjete. Šišmiši su vrsta koja je nepromijenjena skoro 50 milijuna godina, a sada je njihov opstanak ugrožen.